MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE

DUBRAVKO DETONI - glazba, LUKO PALJETAK - stihovi SANJA GRGINA, naratorica KATARINA KUTNAR, violina (miš) BRUNO PHILIPP, klarinet (mačka) KREŠIMIR STARČEVIĆ, klavir (kojemu je pukla jedna žica)

PROGRAM

• Uvod
• Mačka Ica
• Umjetno disanje
• Mačka koja je mnogo jela
• Mačka koja je mnogo pila
• Mačka i glasovir
• Mačka kod zubara
• Mačka vodič
• Mačka kod psihijatra
• Epilog

Hrvatski pjesnik, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, pisac za djecu, dramski pisac, akademik LUKO PALJETAK (1943.–2024.) u rodnom je Dubrovniku završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao kroatistiku i anglistiku. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. radom o književnom djelu Ante Cettinea. Bio je umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg u Zadarskom kazalištu lutaka od 1969. do 1973., asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru (do 1978.) te jedan od urednika Zadarske revije. Od 1978. do 2014. radio je kao urednik i tajnik uredništva časopisa Dubrovnik Matice hrvatske Dubrovnik. Od 1992. bio je član suradnik, a 1997. Izabran je za redovitog člana HAZU u Razredu za književnost. Bio je i član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti Leonardo da Vinci te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Luko Paljetak jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih književnika s više od 150 tiskanih knjiga. Objavio je četrdesetak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih Miševi i mačke naglavačke ‘1973.), te grafičko-pjesničke mape i dva romana. Pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, te bio prevoditelj s engleskog, slovenskog, francuskog, španjolskog, talijanskog i ruskog jezika. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta, prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku. Najistaknutije mu je prevoditeljsko djelo drugi hrvatski prijevod Uliksa (1991.) Jamesa Joycea te prepjevi Shakespeareovih Soneta (1984.), Canterburyjskih priča (1986.) Geoffreyja Chaucera i engleskih romantičkih pjesnika (Antologija pjesništva engleskog romantizma, 1996.). Mnoge njegove pjesme su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i dr.). Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2012. i Nagrade Iso Velikanović za životno djelo za književne prijevode.

Zbirka pjesama Miševi i mačke naglavačke Luke Paljetka prvi je put objavljena 1973. godine i od tada je doživjela više od dvadeset izdanja, kao i brojna radijska i kazališna uprizorenja. Riječ je o zbirci humorističnih i šaljivih, ali i poučnih pjesama namijenjenih djeci. Sedam pjesama govori o vječnim rivalima – miševima i mačkama – prikazanima na originalan i duhovit način kroz mnoštvo neočekivanih situacija, susreta i domišljatih jezičnih igara. Svaka pjesma bavi se jednom šaljivom zgodom ili nezgodom iz života ovih simpatičnih likova. Pri tome ne samo da zadržavaju svoje prirodne osobine, već poprimaju i ljudske karakteristike. Ubrzo nakon objavljivanja, zbirka Miševi i mačke naglavačke uvrštena je na popis obvezne lektire za učenike nižih razreda osnovnih škola, te je postala nezaobilazno štivo generacija mladih čitatelja. Ovjenčana je književnom nagradom Ivana Brlić-Mažuranić.

Hrvatski skladatelj, pijanist i pisac DUBRAVKO DETONI (Križevci, 1937.) školovao se u Zagrebu, Sieni, Varšavi, Darmstadtu i Parizu. U svojem skladateljskom radu traga za novim mogućim smislom glazbe oslobođene svih zadanih formulacija. Rezultati takvih traganja učinili su ga krajem šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća jednom od najistaknutijih skladateljskih osobnosti u Hrvatskoj, dobitnikom mnoštva nagrada u domovini i inozemstvu (Godišnja nagrada i Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor, Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Matice hrvatske, dvanaest godišnjih nagrada Jugoslavenske radiotelevizije za najbolja glazbena djela, šest hrvatskih diskografskih nagrada Porin, od toga jedna za životno djelo, Grand Prix Šestoga pariškog biennala, Premio Italia, UNESCO, Zlatni Orfej itd.) Autor je 180 raznorodnih glazbenih opusa, niza glazbeno-scenskih spektakla i prostorno-multimedijalnih projekata. Djela su mu izvođena na najvećim svjetskim festivalima moderne glazbe, tiskana u zemlji i inozemstvu te objavljena na 70 diskografskih izdanja. Utemeljitelj je i umjetnički voditelj Ansambla za suvremenu glazbu ACEZANTEZ, s kojim je od 1970. do 2017. u više navrata i sa zapaženim odjekom kao dirigent i pijanist nastupao u mnogim europskim zemljama te dijelu Amerike i Azije. Bio je dugogodišnji glazbeni urednik i producent Hrvatske radiotelevizije, gdje se istaknuo nizom glazbenih radijskih i televizijskih emisija. Jedan je od najzanimljivijih hrvatskih pjesnika, uvršten u mnoge antologije, redovito objavljivan u hrvatskim književnim časopisima. Autor je petnaest knjiga poezije, proze, eseja, putopisa, dnevničkih zapisa i glazbenih komentara. Dugi niz Godina živi i radi u Dubrovniku.

“Skladba Miševi i mačke naglavačke za naratora i komorni sastav nastala je u Dubrovniku, ujesen i zimu godine 2024. na osnovi narudžbe ravnatelja Osorskih glazbenih večeri, Marina Kaporela koji je osmislio koncept i odabrao Paletkove stihove. Djelo potaknuto kultnim ostvarajem Luka Paljetka za mlade, srednje i starije čitatelje tvore osam usko povezanih kontrastnih stavaka (s naslovima Mačka Ica, Umjetno disanje, Mačka koja je mnogo jela, Mačka koja je mnogo pila, Mačka i glasovir, Mačka kod zubara, Mačka vodič i Mačka kod psihijatra) te instrumentalni Uvod i Epilog. U toj Paljetkovoj prebogatoj pjesničkoj pregršti humora, ironije, satire i groteske pripovjedačevo izlaganje skladateljevim nastojanjem zvukovno ilustriraju violina (u ulozi miša) te klarinet i basklarinet (u ulozi mački), dok glasovir i eventualno druga na izvedbenome mjestu dostižna glazbala s tipkama (uključujući i sintetizator) ovdje zamjenjuju pojavu grčkog zbora koji vjerno komentira, prati, ojačava i tumači radnju drame. Ovo svoje djelo skladatelj posvećuje uspomeni na svojega dragog prijatelja, velikog pjesnika Luka Paljetka.” (Dubravko Detoni)

SANJA GRGINA je glumica, lutkarica i pripovjedačica, te stalna članica ansambla Kazališta lutaka Zadar. Višestruko je nagrađivana za glumu te animaciju na hrvatskim i međunarodnim festivalima. Pohađala je akademiju MAPA (Moving Academy for Performing Arts) i radionice za dramskog pedagoga. Vodila je dramske radionice raznih dobnih skupina gdje je i režirala predstave koje su se izvodile na smotrama za profesionalno vođene skupine. Autorica je dječje televizijske emisije Mali, ali veliki na lokalnoj televiziji Diadora. Završila je studij pripovijedanja na prvom hrvatskom studiju za storytelling u Varaždinu, pri kreativnom centru Logos, gdje je i umjetnička voditeljica studija te voditeljica kolegija za osjetilno pripovijedanje (prilagođeno slabovidnim i slijepim osobama). Vodi radionice iz storytellinga, na temu glas, tijelo i pokret, te lutkarske animacije. Predavanja održava u vrtićima, školama i na sveučilištima. Uz dinamična i zabavna predavanja, organizira večeri pripovijedanja za djecu i odrasle. Pripovijedala je na Splitskom ljetu, Špancirfestu u Varaždinu, Naratonu u Zadru, Pričiginu u Splitu, i dr.

KATARINA KUTNAR (Zagreb, 1995.) diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Leonida Sorokowa. Usavršavala se na Hochschule für Musik Franz Liszt u Weimaru u klasi prof. Friedemanna Eichhorna (komorna glazba), gdje je magistrirala te upisala koncertantni smjer 2020. godine. Poslijediplomski studij završila je na Mozarteumu u Salzburgu u klasi prof. Lavarda Skou Larsena (2021.), a baroknu violinu učila je kod prof. Hiroa Kurosakija. Pohađala je majstorske tečajeve kod uglednih pedagoga. Dobitnica je brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada, među Kojima se ističu: prva nagrada i nagrada za najbolju izvedbu hrvatskog autora na međunarodnom natjecanju Ferdo Livadić, Nagrada Darko Lukić (2018.), Nagrada Stjepan Šulek, Rektorova nagrada (2017.), Nagrada Ivo Vuljević (2016.), kao i četvrta nagrada na natjecanju Vaclav Huml, prva i posebna nagrada na natjecanju Papandopulo, te prva nagrada natjecanja Danube Instrumental Competition. Kao solistica nastupala je s vodećim orkestrima, uključujući Zagrebačku filharmoniju, Simfonijski orkestar HRT-a, Dubrovački simfonijski orkestar, Jena Philharmonie, Simfonijski orkestar Sondershausena te Komorni orkestar Slovenske filharmonije. Aktivna je i kao komorna glazbenica - članica je ansambala kao što su Hrvatski barokni ansambl, Acoustic Project, Metamorphosen Berlin i Splendor Baroque, s kojima je nastupala u dvoranama poput Elbphilharmonie Hamburg i Berlinske filharmonije. S pijanisticom Katarinom Krpan snimila je album Daydream, nagrađen dvjema nagradama Porin, uz pet nominacija. Od 2022. godine djeluje kao koncertna majstorica Riječkog simfonijskog orkestra. Od 2024. godine je kao asistentica glavnog predmeta violine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

BRUNO PHILIPP jedan je od najistaknutijih hrvatskih klarinetista, prema ocjeni glazbene kritike. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a usavršavao na Konzervatoriju u Parizu te brojnim seminarima uglednih svjetskih klarinetista. Uz brojne solističke nastupe, njeguje dugogodišnju suradnju s pijanistom Ivanom Batošem i orguljašem Edmundom Andlerom Borićem. Nastupao je s brojnim orkestrima i ansamblima, uključujući Simfonijski i Tamburaški orkestar HRT-a, Zagrebačke soliste, Hrvatsku komornu filharmoniju, Ansambl LADO, Zadarski komorni orkestar, Gudačke kvartete Rucner i Porin, Cameratu Cantilly, Fraktale i Papandopulo kvartet. Član je Zagrebačkoga puhačkog trija, ansambla Mis-En-Scene, Trija Solenza i Zagrebačkog klezmer trija. Dobitnik je prve nagrade na 1. hrvatskom natjecanju mladih glazbenih umjetnika Papandopulo (2012.), druge nagrade u Cluju (2011.) te nagrade rumunjskog Udruženja kompozitora. Njegov repertoar uključuje i brojna suvremena djela, od kojih su mu mnoga i posvećena (M. Makar, N. Njirić, T. Uhlik, J. Magdić, D. Bobić, O. Jelaska, dr.). S Triom Solenza objavio je albume Židovska glazbena ostavština u zvuku i riječi i Mozaik hrvatskih skladatelja, a s Gudačkim kvartetom Rucner album Glazbena etno kutijica, nominiran za Porin 2016. Sa Zagrebačkim solistima snimio je album Glas iz Dubrovnika s glazbom Miroslava Miletića, nagrađen Porinom 2017. Redovito snima za fonoteku Hrvatskog radija. Surađivao je na emisiji Glazbena kutijica. Predavao je klarinet u Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zagrebu, a od 2023. godine solo je klarinetist Orkestra Opere HNK u Zagrebu.

Pijanist KREŠIMIR STARČEVIĆ privlači pozornost publike i kritike tematski osmišljenim koncertima posvećenima obljetnicama velikih skladatelja, kao što su Debussy 100, Beethoven 250, Saint-Saëns 100, Detonijada 85, Bersa & Rahmanjinov 150 i Poulenc 125. Godine 2023. s bas-baritonom Krešimirom Stražancem izvodi solo pjesme Blagoja Berse i Sergeja Rahmanjinova, a rezultat niza nastupa u Hrvatskoj, Brazilu i Beču je dvostruki album za uglednu njemačku etiketu Hänssler Classic (2024.), nagrađen Porinom za najbolju produkciju te hvaljen u međunarodnoj kritici (Opera Wire, Klassik Heute, Opernwelt, Pizzicato, Vijenac i dr.). Kao solist nastupao je uz Zagrebačku filharmoniju, Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebačke soliste i druge, pod ravnanjem Pavla Dešpalja, Mladena Tarbuka, Saše Britvića i Tončija Bilića. Aktivno surađuje s istaknutim instrumentalistima - Marco Graziani, Latica Anić, Smiljan Mrčela, Antonija Jurin Starčević, Dario Golčić, Bruno Philipp, Lovro Merčep, Vedran Kocelj i dr. Redovito nastupa na festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu: Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, MBZ, Glazbene večeri u sv. Donatu, Samoborska glazbena jesen, Tomarimbando (Portugal) i dr. Ističe se i projektom integralne izvedbe 32 Beethovenove klavirske sonate (2016.). Dobitnik je više nagrada, uključujući Nagradu grada Samobora (Natjecanje Ferdo Livadić), Nagradu Darko Lukić za umjetničku suradnju, Dekanovu nagradu, nagrade natjecanja Zlatko Grgošević i Zaklada Dino Škrapić te Nagradu grada Velike Gorice (2018.). Bio je gostujući urednik emisije Glazbena kutijica Hrvatskog radija, umjetnički ravnatelj Zagrebačkih ljetnih večeri, izvršni direktor Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin i suorganizator ciklusa Virtuoso. Klavir je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Đorđa Stanettija (magna cum laude) te 2012./2013. kod Stefana Vladara u Beču. Usavršavao se kod brojnih uglednih pijanističkih pedagoga.

*Djelo je Praizvedeno 8. Kolovoza 2025. na 50. Osorskim glazbenim večerima.

**Tekstove je inicijalno pripremila muzikologinja Ana Vidić za festivalski katalog.